Tokom razmišljanja o Isusovu rođenju ovdje na zemlji…svi smo pozvani da osjetimo to na način kao da smo dio toga jer jesmo….kad su pastiri čuli za Isusovo rođenje u Betlehemu…počeli su nagovarati jedni druge da od tamo i da vide i uvjere su u ono što su čuli od anđela koji ima se ukazao…i kad su krenuli putem su razgovarali jjer iako su vidjeli svojim očima anđela i čuli svojim ušima …što je rekao..pitali su se kakav je Gospodin…kako je to moguće..postavljali su si razna pitanja….ali kad su došli na mjesto gdje se to sve dogodilo i vidjeli da je sve onako kako im anđeo reče počeli su hvaliti Gospodina i pričati svima o onome što su čuli od anđela…iznenadio ih je Isus koji je došao kod nas i izgledao je poput nas…i to im je bilo nešto što ih je učinilo drugačijima pri povratku na svoja dosadašnja prebivališta….otišli su drugačiji….

I mi smo pozvani da dopustimo Isusu da se rodi….ali u nama…i da mu damo prostora u svome životu…da ga upoznamo….da svjedočimo ono što smo čuli od Njega…da iako nekad sumnjičavi budemo svjesni Njegove volje i Ljubavi koju nam je iskazao kad se rodio i nama…i pozvao nas k sebi…

…..kad postanemo svjesni što je On učinio za nas i kad postanemo stvarno svjesni svoje grešnosti…pitati ćemo se čime smo mi to zaslužili..???…i ako Mu damo prostora On će nam pokazati kako dalje sa Njim….i kako koristiti Njegovu ljubav i zaštitu u svim vremenima koja dolaze i sve životne krize…

On se želio roditi daleko od svoga doma i bez puno buke i vike…u tišini jedne prohladne noći..negdje na osami izvan svih onih zemaljskih znamenitosti….pokazujući tko mu je bitan…MI….smo MU bitni….izato se i rodio….i želi se roditi u svima nama…da nam pomogne u našim svakodnevnim problemima….AMEN