![\"Manfred](\"http:\/\/www.bitno.net\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/Verbum-predstavio-knjigu-Manfreda-Lutza-Bog-Mala-povijest-Najvecega.jpg\" "\\"Manfred")
<\/p>\n
\u201e\u0160to je Bog u\u010dinio? Najprije nas je stvorio tako da svim svojim silama svjesno ili nesvjesno ne samo da \u010deznemo za Bogom, nego da tako\u0111er imamo sposobnost \u010duti ga i zaista ga susresti ako \u017eelimo. To ni u kojem slu\u010daju nije samo po sebi razumljivo. On je onda \u010dovjeku u svojoj pedagogiji tisu\u0107lje\u0107ima, korak po korak, u svim jo\u0161 tako primitivnim religijama postupno pribli\u017eavao predod\u017ebu o bo\u017eanskome. Naposljetku je u svojoj povijesti sa svojim izabranim narodom Izraelom, ne samo \u017didovima nego svim ljudima koji mogu do\u017eivjeti povijest ovoga naroda, priop\u0107io konkretnu predod\u017ebu o sebi. U svojih je svetih deset zapovijedi od svojega naroda zahtijevao ne samo \u010da\u0161\u0107enje Boga nego, pomalo neobi\u010dno, i po\u0161tivanje ljudi. No sve je to u njegovoj pedagogiji bila samo predigra, priprava na jedan gotovo nevjerojatan doga\u0111aj. Kako se ljudi ne bi pred tim doga\u0111ajem zatekli samo zbunjeni i za\u010du\u0111eni ne shva\u0107aju\u0107i ba\u0161 ni\u0161ta, nego da bi ga mogli zahvatiti i svojim razumom, nastupali su \u017eidovski proroci \u2013 i poganske sibile, dodao bi pobo\u017eni Michelangelo \u2013 koji su proricali odre\u0111ene aspekte toga doga\u0111aja. To je i bilo nu\u017eno jer tko bi kod najosobnijega pojavka vje\u010dnoga svemogu\u0107eg Boga na ovomu svijetu \u2013 mogao o\u010dekivati \u201cpatnika Slugu Bo\u017ejega\u201d, slaba \u201cSina \u010covje\u010djega\u201d, \u201cJaganjca Bo\u017ejega\u201d, Boga koji dopu\u0161ta da bude mu\u010den?<\/p>\n
I onda se dogodilo. Bog je poslao svojega Sina, Isusa Krista. Tako je Bog postao \u010dovjekom. Za nas. On sam. Ni\u0161ta manje. Posve osobno. Ne ba\u0161 potpuno neo\u010dekivano. Ali svakako iznena\u0111uju\u0107e. Veli\u010danstveno. Jedinstveno. Kao i svaki izri\u010daj ljubavi. On se nije objavio kao demon. Bog Staroga zavjeta objavio se je kona\u010dno kao Bog ljubav. Kao Bog neograni\u010dene, pouzdane, strpljive ljubavi. Trebamo ga zvati svojim Ocem, Isus ga \u010dak nje\u017eno i s puno strahopo\u0161tovanja naziva tata, Abba. I nije bilo tako jako va\u017eno ono \u0161to je on rekao. Bog je ve\u0107 bio puno rekao. Va\u017eno je bilo ono \u0161to je on, \u0161to je Isus \u010dinio.<\/p>\n
Ro\u0111en je u siroma\u0161tvu, u \u0161tali. Navije\u0161tao je nazo\u010dnost kraljevstva Bo\u017ejega koje osloba\u0111a. Govorio je kako Bog \u017eeli da ljudi ne budu samovoljni nego nesebi\u010dni. Govorio je da se Boga \u010dasti najbolje tako da se bli\u017enjega ljubi kao sama sebe. Govorio je ne\u0161to ne\u010duveno: da se u bli\u017enjemu, u siromahu, bolesniku, patniku, osamljenome, umiru\u0107emu susre\u0107e samoga Boga. Mi to danas vi\u0161e ne do\u017eivljavamo tako neobi\u010dno jer smo to ve\u0107 toliko puta \u010duli. Ali ako promislite da ste mo\u017eda nemarno pro\u0161li pored samoga Boga, onda je to mo\u017eda i danas ne\u0161to prili\u010dno nevjerojatno. Tu se ne misli na ne\u0161to simboli\u010dno. Isus sve to ka\u017ee posve ozbiljno i prili\u010dno izravno. I onda on, Bog, posve osobno pokazuje kako treba \u017eivjeti po Bo\u017ejemu naumu. Ne treba samo dio svojega paketa dionica ulo\u017eiti za ljude, nego sve; ako treba, i svoj \u017eivot. On sam to \u010dini. Umire nevin na kri\u017eu. Dragovoljno. Gotovo nevjerojatan doga\u0111aj: Bog poni\u017een na gubili\u0161tu. Ni\u010dega sli\u010dnog nije bilo ni u jednoj drugoj religiji. Bila je to krajnja posljedica njegove ljubavi. Dodu\u0161e, nije umro kao mnogi drugi prividno slomljeni nevini ljudi: Isus je uskrsnuo tre\u0107i dan od mrtvih kako bi ljudima pokazao da \u0107e i oni, ako ga nasljeduju, biti spa\u0161eni i posti\u0107i vje\u010dni \u017eivot. Isus tada jo\u0161 tuma\u010di da je Bo\u017eja odluka za spasenjem ljudi neopoziva i da \u0107e im Duh Sveti, koji i njega pokre\u0107e, pomagati do konca vremena da mogu vjerovati, nadati se i ljubiti.<\/p>\n
To je bilo to. To je odgovor. I to\u010dka.<\/p>\n
Ali \u010demu onda sva kr\u0161\u0107anska teologija, ta beskrajna hrpa u\u010denih spisa, te dogme, to vje\u010dno pravdala\u0161tvo? Sve to nema \u0161to re\u0107i. Barem ne ni\u0161ta stvarnoga. Ni\u0161ta drugo i osobito, ni\u0161ta novo. Bo\u017ejim utjelovljenjem, ro\u0111enjem, \u017eivotom, smr\u0107u i uskrsnu\u0107em Kristovim objava je definitivno zavr\u0161ena. Sve drugo nisu ni produ\u017eetci ni jedanaesterci. To nau\u010davaju sve kr\u0161\u0107anske Crkve! Mi sada \u017eivimo u vremenu odluke. Svatko sada mora odlu\u010diti ho\u0107e li vjerovati poput proroka Izaije, Jeremije i Jone, poput apostola Petra, Andrije i Pavla; to zna\u010di pouzdati se u utjelovljenoga Boga. Ili \u0107e tu Bo\u017eju ponudu oholo odbiti te ostati sam za sebe i onda jednom u sebi samome nestati u ni\u0161tavilu.
\nCrkva tome, po kr\u0161\u0107anskomu vjerovanju najve\u0107emu, doga\u0111aju u povijesti svijeta ne mo\u017ee dodati ni\u0161ta novo. To ka\u017ee ona sama. Ni dogme, teologija i veliki crkveni nau\u010ditelji doga\u0111aju Bo\u017ejega utjelovljenja ne mogu ni\u0161ta dodati. Zbog toga ona blaga i nimalo svadljiva stara bakica, koja mo\u017eda ne zna ni \u010ditati ni pisati, ima potpuno pravo ako samo ide u crkvu, redovito se moli i s puno ljubavi, skromno i nespektakularno vodi brigu o susjedima i obitelji. Ni\u0161ta vi\u0161e nije potrebno. Na ovomu mjestu sada mogu svi oni koji ne znaju \u010ditati ni pisati prekinuti s \u010ditanjem.<\/p>\n
Ipak, apostol Pavao ka\u017ee da treba imati razumijevanja i za slabe. Ima ljudi kojima nedostaje samorazumljiva duhovna i ljudska \u0161irina stare bakice. To su veoma inteligentni i posve nenadareni ljudi, pretjerano bri\u017eni i tvrdokorni, tanko\u0107utni i grubijani. I njima je obe\u0107ano spasenje. Tim \u201cslabima\u201d pripadao je genijalni Aurelije Augustin, o kojemu smo ve\u0107 \u010duli. Na po\u010detku ga je odbijala jednostavnost biblijskih izvje\u0161\u0107a, sli\u010dno kao kasnije Alberta Einsteina. Ali kada je upoznao alegorijsko tuma\u010denje teologa, veliko je bilo njegovo divljenje nad Biblijom. Takvi ljudi trebaju vi\u0161e tuma\u010denja, oni bi onaj jedan odgovor htjeli bolje razumjeti preko puno odgovora za svoj razum, za svoje znanje, za svoju osjetilnost. Vjera tra\u017ei razum, rekao je Anselmo Canterburyjski u 12. stolje\u0107u.\u201c<\/p>\n
Ako i vi tra\u017eite odgovore, posegnite za knjigom \u201eBog \u2013 mala povijest najve\u0107ega\u201c<\/a>. Ima li duhovnu i ljudsku \u0161irinu stare bakice ili inteligenciju sv. Augustina (ili pak oboje ili ni\u0161ta od toga) ta knjiga Manfreda L\u00fctza (izvadak iz koje ste upravo pro\u010ditali) sigurno \u0107e vas obogatiti, jer kao nijedna do sada na jednostavan i duhovit na\u010din progovara o\u00a0 najva\u017enijim pitanjima \u2013 za \u0161to zapravo treba \u017eivjeti i kako se mo\u017ee ostvariti radost i istinski smisao. Uostalom, kako ka\u017ee autor knjige: \u201cTko ne vjeruje u Boga, treba se u skladu s time i pona\u0161ati. \u017divot je kratak, smrt neizbje\u017ena. Svaka neodlu\u010dnost oduzet \u0107e dio neponovljiva \u017eivotnoga vijeka. Ako, me\u0111utim, Bog postoji, ateizam je kobna zabluda \u2013 s jednom glupom posljedicom: cijelo ste vrijeme proveli u krivome filmu \u2013 sa zastra\u0161uju\u0107im posljedicama\u2026\u00a0 Svijet s Bogom odvija se na druk\u010diji na\u010din nego svijet bez njega. Ova knjiga omogu\u0107uje dublju spoznaju te \u010dinjenice.\u201d Knjigu mo\u017eete virtualno prelistati i vi\u0161e o njoj saznati na linku ovdje<\/a>.<\/p>\n Evo \u0161to je potrebno vjerovati. I to\u010dka! \u2013 kratka i jednostavna osnova vjere za svakoga Jedna od najtra\u017eenijih knjiga o vjeri u posljednje vrijeme knjiga je Manfreda L\u00fctza:\u00a0 \u201eBog \u2013 mala povijest Najve\u0107ega\u201c, nedavno objavljena u izdanju nakladne ku\u0107e … Continue reading Preuzeto sa Bitno.net<\/span><\/a><\/h1>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"